The program of my region

Antičke olimpijske igre

Stari Grci organizirali su brojna natjecanja, od manjih lokalnog karaktera pa sve do velikih koja su okupljali sve Grke, no od svih njih daleko najpoznatije i najznačajnije bile su upravo olimpijske igre. Tijekom više od 1000 godina koliko su ove igre posvećene Zeusu održavane, predstavljale su jedinstveni spektakl - ne samo vrhunac sportskog natjecanja, već i najvažniji kulturni, religijski i politički događaj. Priča o antičkim olimpijskim igrama, njihovom mitološkom i religijskom porijeklu, organizaciji, ceremonijama i sudionicima, priča je o samoj biti civilizacije stare Grčke.
Predavanje “Antičke olimpijske igre“ održat će Ana Popovčić iz Hrvatske olimpijske akademije, a ususret Olimpijskim igrama u Parizu i izložbi “Olimpijske igre – brže više, jače, zajedno!“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Crtež u znanosti

U sklopu edukativne radionice za djecu „Crtež u znanosti“ male polaznike upoznat ćemo s crtežima koji se koriste u znanosti kao znanstvene i edukativne ilustracije. Uz kratki uvod i primjere iz raznih znanstvenih grana u kojima se koristi crtež, na zabavan način djeci se objašnjava i približava arheološki crtež, odnosno crtanje arheoloških predmeta. Crtanjem ovih predmeta djecu potičemo, kroz objektivno promatranje i bilježenje onoga što vide, da istražuju i razmišljaju kako su predmeti izrađeni te koja je bila njihova uporabna funkcija.
Radionica je namijenjena djeci od 7 do 12 godina. Zbog ograničenog broja sudionika, potrebne su prijave na abertol@amz.hr

Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.

Uistinu, nema ničeg neobičnog u subotnjoj šetnji centrom Zagreba. Nije ništa manje izvjesno tom prigodom susresti prijatelja, simpatiju ili znanca, susjeda ili školskog druga. Tek je možda pomalo neobično od Zrinjevca preko Praške pa Trgom do Kaptola naići na Rimljanina, cara Dioklecijana, izvjesnu Akoniju Salviju ili stogodišnjeg roba.
Što im se motalo po glavama, a što po rukama, kako su voljeli, a kako umirali, što su radili, kojim su cestama kamo putovali, kakvim su novcem kupovali, kako su izgledali i odakle su uopće u Zagreb došli njegovi prastanovnici, saznajte u interaktivnoj šetnji s antičkim štihom.

Slavko Šohaj – muzejske godine

Uloga crteža kao vizualnog medija u raznim znanstvenim granama, da nabrojimo samo neke – medicinske znanosti, biologija, arhitektura, matematika, geologija, arheologija i etnologija, od velike je važnosti. To ne iznenađuje, jer je znanost način spoznaje svijeta kroz opažanje, promatranje i eksperiment, a crtežom koji je znanstvenog ili edukativnog karaktera bilježi se, objašnjava i komunicira znanstveno istraživanje. Iako dijeli iste likovne zakonitosti i proces nastanka, od umjetničkog se crteža razlikuje po tome što je umjetnički crtež sam sebi svrhom, dok ovakav primijenjeni crtež služi određenom cilju.
Od početaka sakupljanja arheološke građe i istraživanja, arheološki se crtež nametnuo kao velika pomoć pri proučavanju i znanstvenoj obradi, kao oblik dokumentiranja spomeničke građe. Pojavom fotografije i današnjih novih tehnologija, ova vrsta crteža nije izgubila na važnosti te se i dalje koristi, a čine ga jasno određene smjernice i standardi.
Na izložbi „Slavko Šohaj - muzejske godine“ mogu se razgledati crteži koje je Šohaj izradio kao arheološki crtač zaposlen u muzeju od 1935. do 1966. godine.

Arheologija i popularna kultura - panel

Arheologija i popularna kultura dva su područja koja se često isprepliću i međusobno nadopunjuju. Arheologija proučava materijalne ostatke prošlosti kako bi razumjela i rekonstruirala ljudske civilizacije i kulture koje su postojale prije nas. S druge strane, popularna kultura obuhvaća širok spektar fenomena koji su široko prihvaćeni i konzumirani od strane široke publike, kao što su filmovi, televizija, glazba, knjige, stripovi, videoigre i drugo.
Glavni cilj panela istraživanje je odnosa arheologije i popularne kulture u svrhu pripreme za izložbu koju organizira Arheološki muzej u Zagrebu. Panelokuplja arheologe, medijske stručnjake i entuzijaste koji će raspravljati o različitim aspektima povezanosti arheologije i popularne kulture te istražiti načine na koje se ova dva područja međusobno nadopunjuju i oblikuju.